Sunday, September 20, 2015

ISTRAŽIVANJE: Da li nas emotikoni otuđuju?

 KOMPLETNO ISTRAŽIVANJE MOŽETE PREUZETI OVDE


Da li nas emotikoni otuđuju?
ISTRAŽIVANJE: PRIMENA I UTICAJ EMOTIKONA KAO SREDSTVA NEVERBALNE ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE, OTUĐENOST I VREMENSKE PERSPEKTIVE

            Ideja ovog istraživanja polazi od toga da prilikom tekstualne elektronske komunikacije svoje emocije i neverbalne gestove pripisujemo emotikonima, da ih izraze umesto nas i samim tim skrivamo ili neadekvatno izražavamo svoja osećanja i facijalne ekspresije. Takođe, ako stvorimo naviku da emotikoni izražavaju emocije umesto nas, može doći do teškoća u izražavanju i prepoznavanju emocija prilikom neposredne komunikacije (licem u lice) i opšteg otuđenja u komunikaciji. Pored primene i uticaja emotikona, ovo istraživanje ispituje i koliko elektronska komunikacija utiče na otuđenost sa osvrtom na vremenske perspektive ispitanika. Polazi se od pretpostavke da elektronska komunikacija služi da bi zbližila ljude, a da pogrešno ponašanje tokom elekronske komunikacije uzrokuje otuđenost i teškoće u neposrednoj komunikaciji. Ključne reči: emotikoni, otuđenost, emocije, internet, komunikacija.
Oblast: Socijalna psihologija
Elektronska komunikacija ima trend rasta i kod nas i na globalnom nivou, ako se pritom obrati pažnja i na razvoj tehnologije koji neprestano napreduje može se doći do predikcije da će čovečanstvo živeti u potpunoj tehnološkoj utopiji, ali se mora postaviti i pitanje da li će ta utopija uzrokovati i otuđenje u međujuljudskim odnosima? Da li će ljudska rasa ono “ljudsko” zadržati samo u svom imenu, a izgubiti sve svoje vrednosti i osobine? Ovo istraživanje je samo mali ali značajan korak u želji da se dođe do odgovora na ova pitanja.
Ovo istraživanje je ispitalo kako se elektreonska komunikacija sa neadekvatnim izražavanjem emocija odražava na neposrednu, direktnu komunikaciju i da li je u vezi sa eventualnim teškoćama u izražavanju u prepoznavanju emocija tokom neposredne komunikacije. Takođe, u kakvoj je povezanosti sa otuđenjem, uzrastom i vremenskim pespektivama ispitanika. Jednostavno rečeno, tragalo se za odgovorom na pitanje: da li to što je lakše iskazati i prepoznati emocije emotikonima tokom elektronske komunikacije može da nam oteža iskazivanje i prepoznavanje emocija tokom neposredne jer onda nema emotikona koji mogu da ih zamene.
Učestalost korišćenja tekstualne elektronske komunikacije i emotikona, kao i neadekvatno korišćenje emotikona i teškoće pri neposrednoj komunikaciji u izražavanju i prepoznavanju emocija ispitivani su pripreljemljenim skalama upitnika isključivo namenjenim za ovo istraživanje. Varijabla otuđenost je operacionalizovana skorom na Testu opšte otuđenosti (Ray, 1982). Upitnik Vremenskih perspektiva ispituje se standardizovanim Zimbardovim upitnikom (ZTPI, Zimbardo and Boyd, 1999.)
Značaj ovog istraživanja potvrđuje činjenica da od 235 ispitanika 99,1% koristi sredstva tekstualne elektronske komunikacije najčešće par puta u toku dana (37,9%) i to uglavnom upotrebljavajući mesindžere (48,7%), 97% koristi emotikone od čega 44% vrlo često, a pritom 49,1% smatra da emotikoni ne mogu na pravi način prikazati njihov izraz lica u određenom trenutku, dok 50,9 smatra suprotno. Može se zaključiti da ispitanici imaju podeljena mišljenja oko toga da li emotikoni na pravi način izražavaju naše emocije i facijalene ekspresije a pritom u oko 50% slučajeva neadekvatno koriste emotikone i imaju teškoće pri neposrednoj komunikaciji.
Istraživanje je sprovedeno putem online upitnika na uzorku od 235 ispitanika različite polne i starosne strukture. Deskriptivnom, korelacionom i metodom analize varijanse je, između ostalog, utvrđena jasna povezanost između učestalosti i neadekvatnog korišćenja emotikona  sa otuđenjem i teškoćama u neposrednoj komunikaciji, na osnovu čega se može zaključiti da neadekvatno korišćenje sredstava elektronske komunikacije vodi ka otuđenju. Potvrđena je i pretpostavka da korišćenjem sredstava tekstualne elektronske komunikacije ne dolazi do otuđenja, već zbližavanja, u čemu se i ogleda njihova primarna svrha.
              
Roy Chaudhury, N. (2015). Primena i uticaj emotikona kao sredstva neverbalne elektronske komunikacije, otuđenost i vremenske perspektive. Novi Sad: Odsek za Poslovnu psihologiju na Fakultetu za pravne i poslovne studije dr Lazar Vrkatić u Novom Sadu, Univerzitet Union.  


sva prava zadržana
©N.Roy


No comments:

Post a Comment