KOMPLETNO ISTRAŽIVANJE MOŽETE PREUZETI OVDE
Da li nas emotikoni
otuđuju?
ISTRAŽIVANJE: PRIMENA I UTICAJ
EMOTIKONA KAO SREDSTVA NEVERBALNE ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE, OTUĐENOST I
VREMENSKE PERSPEKTIVE
Ideja
ovog istraživanja polazi od toga da prilikom tekstualne elektronske
komunikacije svoje emocije i neverbalne gestove pripisujemo emotikonima, da ih
izraze umesto nas i samim tim skrivamo ili neadekvatno izražavamo svoja
osećanja i facijalne ekspresije. Takođe, ako stvorimo naviku da emotikoni
izražavaju emocije umesto nas, može doći do teškoća u izražavanju i
prepoznavanju emocija prilikom neposredne komunikacije (licem u lice) i opšteg
otuđenja u komunikaciji. Pored primene i uticaja emotikona, ovo istraživanje
ispituje i koliko elektronska komunikacija utiče na otuđenost sa osvrtom na
vremenske perspektive ispitanika. Polazi se od pretpostavke da elektronska
komunikacija služi da bi zbližila ljude, a da pogrešno ponašanje tokom
elekronske komunikacije uzrokuje otuđenost i teškoće u neposrednoj
komunikaciji. Ključne reči: emotikoni, otuđenost, emocije, internet,
komunikacija.
Oblast: Socijalna
psihologija
Elektronska
komunikacija ima trend rasta i kod nas i na globalnom nivou, ako se pritom
obrati pažnja i na razvoj tehnologije koji neprestano napreduje može se doći do
predikcije da će čovečanstvo živeti u potpunoj tehnološkoj utopiji, ali se mora
postaviti i pitanje da li će ta utopija uzrokovati i otuđenje u međujuljudskim
odnosima? Da li će ljudska rasa ono “ljudsko” zadržati samo u svom imenu, a
izgubiti sve svoje vrednosti i osobine? Ovo istraživanje je samo mali ali
značajan korak u želji da se dođe do odgovora na ova pitanja.
Ovo istraživanje je ispitalo kako se
elektreonska komunikacija sa neadekvatnim izražavanjem emocija odražava na
neposrednu, direktnu komunikaciju i da li je u vezi sa eventualnim teškoćama u
izražavanju u prepoznavanju emocija tokom neposredne komunikacije. Takođe, u
kakvoj je povezanosti sa otuđenjem, uzrastom i vremenskim pespektivama
ispitanika. Jednostavno rečeno, tragalo se za odgovorom na pitanje: da li to
što je lakše iskazati i prepoznati emocije emotikonima tokom elektronske
komunikacije može da nam oteža iskazivanje i prepoznavanje emocija tokom
neposredne jer onda nema emotikona koji mogu da ih zamene.
Učestalost korišćenja tekstualne elektronske komunikacije
i emotikona, kao i neadekvatno korišćenje emotikona i teškoće pri
neposrednoj komunikaciji u izražavanju i prepoznavanju emocija ispitivani su
pripreljemljenim skalama upitnika isključivo namenjenim za ovo istraživanje. Varijabla otuđenost je
operacionalizovana skorom na Testu opšte otuđenosti (Ray, 1982). Upitnik
Vremenskih perspektiva ispituje se standardizovanim Zimbardovim upitnikom
(ZTPI, Zimbardo and Boyd, 1999.)
Značaj ovog istraživanja potvrđuje
činjenica da od 235 ispitanika 99,1% koristi sredstva tekstualne elektronske
komunikacije najčešće par puta u toku dana (37,9%) i to uglavnom
upotrebljavajući mesindžere (48,7%), 97% koristi emotikone od čega 44% vrlo
često, a pritom 49,1%
smatra da emotikoni ne mogu na pravi način prikazati njihov izraz lica u
određenom trenutku, dok 50,9 smatra suprotno. Može se zaključiti da ispitanici
imaju podeljena mišljenja oko toga da li emotikoni na pravi način izražavaju
naše emocije i facijalene ekspresije a pritom u oko 50% slučajeva neadekvatno
koriste emotikone i imaju teškoće pri neposrednoj komunikaciji.
Istraživanje
je sprovedeno putem online upitnika na uzorku od 235 ispitanika različite polne
i starosne strukture. Deskriptivnom, korelacionom i metodom analize varijanse
je, između ostalog, utvrđena jasna povezanost između učestalosti i neadekvatnog
korišćenja emotikona sa otuđenjem i
teškoćama u neposrednoj komunikaciji, na osnovu čega se može zaključiti da
neadekvatno korišćenje sredstava elektronske komunikacije vodi ka otuđenju.
Potvrđena je i pretpostavka da korišćenjem sredstava tekstualne elektronske
komunikacije ne dolazi do otuđenja, već zbližavanja, u čemu se i ogleda njihova
primarna svrha.
Roy
Chaudhury, N. (2015). Primena i uticaj emotikona kao sredstva neverbalne
elektronske komunikacije, otuđenost i vremenske perspektive. Novi Sad: Odsek za
Poslovnu psihologiju na Fakultetu za pravne i poslovne studije dr Lazar Vrkatić
u Novom Sadu, Univerzitet Union.
sva prava zadržana
©N.Roy